Opis atrakcije
Bazilika Svetog Dimitrija jedno je od najvažnijih svetišta u grčkom gradu Solunu. Hram je osvećen u čast velikomučenika Dimitrija Solunskog, kojeg su stanovnici Soluna poštovali kao svog zaštitnika. Među ostalim ranokršćanskim i vizantijskim spomenicima u Solunu, Bazilika Svetog Dimitrija je UNESCO -va svjetska baština.
Bazilika sv. Dimitrija sagrađena je na mjestu rimskog kupatila, gdje je 303. godine bio zatvoren u jednoj od prostorija, a zatim je sveti Dimitrije mučenički ubijen. Prvi hram koji je ovdje podignut (pretpostavlja se 313-323) bio je samo mala kapela, ali već početkom 5. stoljeća zamijenjena je trobrodnom bazilikom. Prema legendi, tokom izgradnje oltara hrama na mestu navodnog sahrane Dimitrija, svečeve mošti su pronađene i stavljene u srebrni ciborijum.
U prvoj polovici 7. stoljeća stara je bazilika temeljno uništena vatrom i obnovljena s nekim arhitektonskim promjenama - pretvorena u petobrodnu baziliku. Tokom požara izgubljen je i ciborij, a mošti sveca su položene u mramornu grobnicu. Unutrašnje uređenje bazilike konačno je dovršeno tek u 9. stoljeću. Nešto kasnije, crkvi je dodana mala bazilika s tri kosine-bočna kapela sv. Eufemije. Krajem 12. stoljeća mošti svetog Dimitrija odnesene su u Italiju i vraćene u Solun tek krajem 20. stoljeća.
1493. Bazilika Svetog Dimitrija, kao i većina kršćanskih crkava za vrijeme turske vladavine, pretvorena je u džamiju - Kasymye -jami, a veličanstveni mozaici i zidne slike skriveni su iza debelog sloja žbuke ili su jednostavno uništeni. Vrijedi napomenuti da je u tom periodu kršćanima bio dozvoljen pristup kenotafu Svetog Dimitrija, smještenom u maloj bočnoj kapeli sa posebnim ulazom. Drevno svetište vratilo se kršćanima tek nakon oslobođenja grada 1912.
Nažalost, ozloglašeni razorni požar u Solunu u avgustu 1917. uništio je i značajan dio bazilike Svetog Dimitrija. Restauratorski radovi trajali su nekoliko desetljeća, ali je kao rezultat toga bilo moguće sačuvati izvorne dijelove hrama koji su preživjeli u požaru i vrlo precizno stvoriti opći arhitektonski izgled bazilike iz 7. stoljeća. Tijekom radova otkriven je ulaz u kriptu i mnogi jedinstveni artefakti, te je čudesno očuvan mozaik i nekoliko fresaka. Neki od mozaika još uvijek ukrašavaju unutrašnjost bazilike, dok neke možete vidjeti silaskom u kriptu, gdje se danas nalazi mali, ali vrlo zanimljiv arheološki muzej, koji prikazuje skulpture, mozaike, razne crkvene relikvije, povijesne dokumente itd. Međutim, vrlo je zanimljiva i sama kripta u kojoj su, kako se vjeruje, ostaci svetog Dimitrija neko vrijeme počivali, pa se i danas može vidjeti mramorna školjka, namijenjena prikupljanju svijeta koji izvire iz moštiju sveca.
