Opis atrakcije
Palata Schönbrunn stekla je slavu kao glavna ljetna rezidencija austrijskih careva iz dinastije Habsburg. Ova palača, čija je izgradnja trajala od 1696. do 1713. godine, smatra se biserom austrijskog baroka. Arhitekta zgrade bio je čuveni Johann Fischer von Erlach. Sama palata se nalazi u zapadnom delu glavnog grada Austrije - Beču, na udaljenosti od 5 kilometara od istorijskog centra grada. U neposrednoj blizini kompleksa palače i parka nalaze se dvije stanice metroa - Schönbrunn i Hitzing. Vrijedi napomenuti da se uz park nalazi veliki zoološki vrt Schönbrunn, koji se smatra najstarijim na svijetu.
Istorija palate
Još u 14. stoljeću na ovom mjestu nalazila se slikovita vila koja se sastojala od stambene zgrade, poljoprivrednog zemljišta, staja i mlina. Ovo imanje su 1569. godine kupili sami Habsburgovci. A već za vrijeme Ferdinanda II, koji je vladao od 1618. do 1637. godine, ova minijaturna palača počela se koristiti kao carska lovačka kuća. Nakon careve smrti, ovdje se nastanila njegova udovica, a vjeruje se da je upravo u njeno vrijeme palata dobila današnje ime - Schönbrunn. Međutim, njegovu prvu zgradu uništili su Turci tijekom opsade Beča, pa je krajem 17. stoljeća odlučeno da se izgradi nova palača. Zanimljivo je da je arhitekta zgrade Fischer von Erlach stvorio Schönbrunn po uzoru na čuveni Versailles.
Godine 1728. Schönbrunn je otišao do buduće carice Marije Terezije, koja je dvorac koji joj je toliko volio odmah pretvorila u središte društvenog i političkog života Austrije. Četrdesetih godina ovdje su nastavljeni građevinski radovi, a 1747. otvoreno je kazalište u sjevernom dijelu palate, dok je i sama carica voljela sudjelovati u predstavama i bavila se pjevanjem. A 1752. godine car Franz I, suprug Marije Terezije, inicirao je stvaranje zoološkog vrta Schönbrunn, uspostavljajući malu menažeriju na teritoriji dvorskog parka. Postojao je i svojevrsni botanički vrt sa staklenicima, u kojem su bile izložene rijetke egzotične biljke donesene iz Zapadne Indije i drugih kolonija. Ovi staklenici su obnovljeni 1882. godine i sada predstavljaju tri snažna staklena i metalna paviljona, od kojih je svaki reguliran na određene temperature. Ovaj kompleks zgrada naziva se Palmina kuća.
Nakon smrti Marije Terezije, Schönbrunn se nastavio koristiti kao ljetna rezidencija Habsburgovaca. Palaču je posebno volio car Franjo Josip I, koji je ovdje rođen 1830. Nakon stupanja na prijestolje, Schönbrunn je postao glavna rezidencija ovog monarha. Tokom rata palaču je nekoliko puta pogodilo bombardiranje iz zraka, ali šteta je bila neznatna. A nakon Drugog svjetskog rata, vojni štab britanske komande sjedio je u Schönbrunnu.
Od 1918. godine, nakon pada austrijske monarhije, palača Schönbrunn i njezin veličanstveni park bili su otvoreni za turiste.
Unutrašnje površine
Palača se ukupno sastoji od 1441 sobe, ali je samo 40 dvorana otvoreno za turističke posjete. Posebno se ističe prostrana Svečana dvorana, poznata i kao "Dvorana borbi i borbi". Zidovi ove sobe ukrašeni su brojnim slikama iz 18. stoljeća koje prikazuju scene poznatih bitaka, kao i ceremonije poput krunisanja ili vjenčanja. Zanimljiva je i dvorana Rosa, oslikana zadivljujućim pejzažima Švicarske i Italije, koju je izradio umjetnik Josef Rosa. Čarobnu Zrcalnu dvoranu svakako vrijedi posjetiti, kao i prostorije za stanovanje koje su pripadale poznatom carskom paru - Francu Josipu i Elizabeti, poznatima kao Sisi.
Sve sobe i hodnici u Schönbrunnu odlikuju se bogatstvom interijera i obiljem malih zanimljivih detalja. Mnogi od njih sadrže luksuzne rokoko dekoracije, starinski drveni namještaj obrubljen zlatom, broncom i sedefom, neobične kineske vaze, lustere od boemskog stakla, popločane peći i mnogo različitih slika. U palati postoje i mnoge odvojene prostorije u kojima su izložene jedinstvene zbirke tapiserija i porculana. Također je vrijedno napomenuti nekoliko takozvanih kineskih ormara, uređenih u orijentalnom stilu. Zanimljivo je da je u jednom od njih posljednji austrijski car Karlo I. potpisao abdikaciju.
Park i zoološki vrt
Park, postavljen oko palače Schönbrunn krajem 17. stoljeća, napravljen je u strogom francuskom stilu i odlikuje se nadmoći simetrije. Ukrašen je raznim savršeno ošišanim cvjetnim krevetima, kovrčavim grmljem i živicama. Sa strana glavnih uličica u parku uzdižu se 32 alegorijske skulpture koje simboliziraju vrline.
Jedna od glavnih atrakcija parka je paviljon poznat kao Glorietta, postavljen na samom ulazu u park. To je 20 metara visoka osmatračnička terasa do koje se može doći luksuznim spiralnim stubištem. Glorietta je izgrađena 1775. godine, a sada se nedjeljom nalazi kafić sa živom muzikom. Vrijedno je spomenuti i monumentalnu Neptunovu fontanu i zabavni labirint, potpuno obnovljene 1998.
Turisti su takođe pozvani da prisustvuju koncertu Iduće noći koji svake godine održava Bečka filharmonija u parku u blizini palače Schönbrunn. Održava se u maju ili junu i besplatno je za svakoga da uživa u klasičnoj muzici.
Što se tiče zoološkog vrta, na njegovom teritoriju postoje i očuvane stare zgrade iz 18. stoljeća, koje se sada koriste kao kafić. Zoološki vrt Schönbrunn poznat je i po svojim simpatičnim džinovskim pandama, koje su prilično rijetke u drugim evropskim zoološkim vrtovima. Tu su i životinje s Arktika i Antarktika, stanovnici amazonske prašume te akvariji i terariji.
