Minhen je treći najveći grad u Njemačkoj nakon Berlina i Hamburga, kao i glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Prvi pisani spomen grada datira iz 1158. godine, a od tada datira i historija Minhena. Do 1175. godine oko naselja su podignuti masivni odbrambeni zidovi, a München je službeno dobio status "grada".
Srednje godine
1180. godine, zbog tužbe koju su pokrenuli njemački kralj i car Svete Rimske Republike Fridrih I Barbarosa, vojvoda Saske i Bavarske Heinrich Leo izgubio je značajan dio svoje zemlje, a Otto I von Wittelsbach postao je vojvoda Bavarske, dok je Minhen bio prešao na upravu freisinškog biskupa. Međutim, već 1240. godine München je došao pod kontrolu Otona II von Wittelsbacha. 1255, nakon podjele Bavarske, grad je postao vojvodska rezidencija Gornje Bavarske i ostao je u posjedu dinastije Wittelsbach do 1918.
Godine 1314. vojvoda Luj IV iz porodice Wittelsbach postao je njemački kralj, a 1328. godine okrunjen je za cara Svetog rimskog carstva i dodijelio Münchenu "monopol nad solju", čime je gradu pružio značajan dodatni prihod. Uprkos nekoliko razornih požara i nekim nemirima izazvanim nezadovoljstvom građana, Minhen je brzo rastao i razvijao se. 1506. ujedinjena je Bavarska i Minhen je postao njen glavni grad.
U 16. stoljeću grad je postao veliko kulturno središte, ali i središte njemačke protureformacije. Važan događaj u povijesti Münchena u ovom razdoblju bilo je osnivanje 1589. godine Sudske pivare Hofbräuhaus, koja je danas jedan od najpoznatijih svjetskih pivskih restorana sa pivskim vrtom i jedna od glavnih atrakcija Münchena.
Godine 1609., na inicijativu vojvode Maksimilijana I od Bavarske, osnovana je Katolička liga u Münchenu, koja je kasnije igrala važnu ulogu u početnoj fazi takozvanog Tridesetogodišnjeg rata (1618-1648) za hegemoniju u Evropi. Godine 1632. trupe švedskog kralja Gustava II Adolfa okupirale su München, a Maksimilijan I, koji je do tada već bio izbornik carstva, protjeran je iz grada. Samo dvije godine kasnije, nasilne epidemije bubonske kuge zahvatile su gotovo trećinu stanovništva Minhena. Tridesetogodišnji rat završio je potpisivanjem Vestfalskog mira 1648. godine, a München je vraćen pod kontrolu izbornog tijela Bavarske.
19. i 20. vijek
1806., nakon raspada Svetog Rimskog Carstva, München je postao glavni grad Kraljevine Bavarske. Općenito, 19. stoljeće bilo je obilježeno gradom brzom industrijalizacijom i brzim kulturnim razvojem. U tom periodu značajno se promijenio i arhitektonski izgled grada.
Godine 1914., s izbijanjem Prvog svjetskog rata, u grad je došla glad i razaranja, a već 1916. Minhen je teško oštećen kao rezultat bombardovanja francuske avijacije. Poslijeratni period je također bio vrlo težak. München se našao u središtu političkih nemira, a upravo se ovdje 1923. dogodio takozvani "pivski puč" (predvođen nacionalsocijalistom Adolfom Hitlerom i generalom Ludendorffom), čija je svrha bila preuzimanje vlasti i svrgavanje Weimar Republic.
Uoči Drugog svjetskog rata, Minhen je zapravo postao sjedište nacista, a kasnije je ušao u istoriju zloglasnim "Minhenskim sporazumom" (1938), prema kojem je Sudetsko područje koje pripada Čehoslovačkoj preneseno u Njemačku. Međutim, München, koji je u osnovi bio uporište nacista, također je postao jedan od važnih centara različitih pokreta otpora, uključujući podzemnu studentsku organizaciju "Bijela ruža". Tokom rata grad je više puta bombardiran i temeljito uništavan.
Danas je Minhen veliki industrijski, kulturni i istraživački centar. München je također dom svjetski poznatog Oktoberfesta, koji je bez premca po veličini među takvim događajima i privlači milijune posjetitelja iz cijelog svijeta svake godine.
