Krstionica San Giovanni (Battistero di San Giovanni) opis i fotografije - Italija: Siena

Sadržaj:

Krstionica San Giovanni (Battistero di San Giovanni) opis i fotografije - Italija: Siena
Krstionica San Giovanni (Battistero di San Giovanni) opis i fotografije - Italija: Siena

Video: Krstionica San Giovanni (Battistero di San Giovanni) opis i fotografije - Italija: Siena

Video: Krstionica San Giovanni (Battistero di San Giovanni) opis i fotografije - Italija: Siena
Video: 15 Things to do in Split, Croatia Travel Guide 2024, Novembar
Anonim
Krstionica San Giovanni
Krstionica San Giovanni

Opis atrakcije

Krstionica San Giovanni vjerska je građevina u Sieni, smještena na istoimenom trgu u blizini gradske katedrale. Krstionicu je između 1316. i 1325. godine izgradio arhitekta Camaino di Crescentino, otac talijanskog vajara Tina di Camaina. Gotička fasada na vrhu je nedovršena, kao i apsida katedrale.

Unutra, u pravokutnoj dvorani, podijeljenoj na brod i bočne kapele s dva reda stupova, nalazi se šesterokutni font od bronce, mramora i emajla, koji su 1417. -1431. Izradili glavni vajari tog doba - veliki Donatello (njegova ruka posjeduje "Herodov praznik" i statue Vere i Nade), Lorenza Ghiertija, Giovannija di Turina, Goro di Nerocchia i Jacopa della Quercia (izradio je kip Ivana Krstitelja i nekoliko drugih figura). U scenama koje prikazuju život Ivana Krstitelja može se vidjeti njegovo rođenje, Hristovo krštenje, hapšenje itd. Sa strane se nalazi šest figura: Vjera i nada 1429. Donatello, Pravda, Milosrđe i Providnost Giovanni di Turino i Hrabrost Goro di Ser Nerocchio.

Mramorni kovčeg na krstionici dizajnirao je Jacopo della Quercia između 1427. i 1429. godine. Pet magova u nišama i mramorna statua Ivana Krstitelja na vrhu također su njegovo djelo. Brončani anđeli raširili su krila: dva pripadaju ruci Donatella, tri Giovanniju di Turinu, a šesto je napravio nepoznati majstor.

Freske koje krase krstionicu su Vecchietta i učenici njegove škole. Na zidu apside naslikao je i dvije slike koje prikazuju samobičevanje i hodanje u agoniji. Godine 1477. svodove apside oslikao je freskama i Michele di Matteo da Bologna.

Fotografija

Preporučuje se: