Jedan od glavnih simbola države Rumunije, zastava zemlje je trobojna ploča u obliku pravokutnika. Omjer slike je 2: 3, a pruge su jednake širine. Pri dnu ili polu zastave nalazi se tamnoplava pruga, u sredini - svijetložuta, a grimizna pruga zatvara ploču.
Po prvi put, boje predstavljene na zastavi Rumunije pojavljuju se u državnom priboru za vrijeme vladavine Mihaija Hrabrog. Krajem 16. stoljeća ovaj je vladar vladao moldavskom kneževinom i Vlaškom, na čijem se području nalazi moderna Rumunjska. Povjesničari, međutim, vjeruju da je stoljeće ranije vladar Moldavije, Stephen Veliki, kao dvorske boje koristio plave, crvene i zlatne nijanse.
1821. Tudor Vladimirescu predvodio je vlaški ustanak čiji je cilj bio svrgavanje turske vlasti i oslobađanje balkanskih naroda u podunavskim kneževinama. Uspio je nekoliko mjeseci postati vladar Vlaške i zauzeti Bukurešt. Pobunjenici su proglasili svoj simbol trobojnicom, koja se vijorila na banderama u njihovim vojnim kampovima. Boje plave, žute i crvene uvele su vojnike u bitku i simbolizirale hrabrost, jedinstvo i slobodu od njihovih ugnjetavača.
Državna zastava Rumunije postojala je nepromijenjena do 1948. godine, kada se na nju dodatno primijenio grb Socijalističke Republike Rumunije, formiran nakon pobjede nad nacistima. Do revolucionarnih događaja u Rumuniji u decembru 1989., izgled državnog simbola se malo promijenio: na grbu nad snopovima ušiju dodana je zvjezdica, a unutar vijenca utkan je drugačiji krajolik.
Revolucionarne promjene utjecale su i na zastavu. Grb je jednostavno izrezan, a mediji različitih zemalja pokazali su gledaocima i čitateljima pomalo jeziv izgled zastave Rumunije sa perforiranim platnom. 27. decembra, nakon završetka revolucije, donijeta je zakonska regulacija obnove trobojnice bez grba kao državne zastave Rumunije.
Zanimljiva činjenica povezana je s nacionalnim simbolom zemlje. Stanovnici sela Klinchechi, koji rade u lokalnoj tvornici, ispleli su najveću svjetsku zastavu, površine 80 hiljada kvadratnih metara. Težina mu je bila pet tona, a za proizvodnju joj je bilo potrebno gotovo 70 km niti. Divovska zastava zauzela je ponosno mjesto u Guinnessovoj knjizi rekorda, a da bi se zabilježilo postignuće dvjesto seljana, na zemlji se nekoliko sati razvlačio veliki transparent.
