Slovenska kultura je omogućila stanovnicima ove zemlje da izdrže sve političke bitke i konačno pronađu svoju državu - suverenu, nezavisnu i progresivnu. U svakom trenutku, građani Slovenije pažljivo su čuvali običaje i tradiciju, brinuli se o jeziku i pismu, pa su se stoga odvijali kao cjelovita, kohezivna i ujedinjena nacija.
Knjiga je izvor znanja
Za stanovnike Slovenije ovaj izraz nisu samo prazne riječi. Od svih europskih zemalja, Slovenija je na prvom mjestu po broju objavljenih knjiga za svakog svog stanovnika, a UNESCO je Ljubljani 2010. godine dodijelio pravo da postane svjetska prijestolnica knjige.
Stanovnici zemlje 8. februara slave Dan slovenske kulture. Poklapa se s danom komemoracije Franza Prescherna, pjesnika koji je djelovao u stilu evropskog romantizma. Stanovnici zemlje zabilježili su njegove zasluge, uključujući i u obliku nagrade, koja se godišnje dodjeljuje za važna postignuća na području umjetnosti i kulture. Preshernova nagrada jedna je od najprestižnijih ne samo u zemlji, već i diljem Europske unije.
Arhitektonska remek -djela
U naslijeđu Slovenije ogledaju se različiti arhitektonski stilovi. Uzorci romaničke arhitekture i nešto kasnije gotičke građevine koji su preživjeli od XII-XIII vijeka djeluju posebno zadivljujuće. Primorski gradovi zasljepljuju renesansnim građevinama, što i ne čudi: Italija je sa svojim veličanstvenim palačama i vilama najbliži pomorski susjed Slovenije.
Glavne slovenske znamenitosti mogu se vidjeti čak i na kratkom putovanju, jer je zemlja vrlo male površine i sve udaljenosti se prelaze za nekoliko sati dobre ceste. Bez sumnje vrijedi posjetiti:
- Dvorac na Bledskom jezeru, izgrađen u 10. stoljeću na vrhu litice od 130 metara na obali. Romanička kula pažljivo je obnovljena, a sa vidikovca se pruža veličanstven pogled na okolinu.
- Dvorac Bogensperk, čija je izgradnja započela u prvoj polovici 16. stoljeća. Muzejska postavka na njenom teritoriju govori o razvoju slovenske kulture u doba renesanse.
- Ruska kapela izgrađena tokom Prvog svjetskog rata na Vršiću. Podigli su ga ruski zatvorenici u čast ravnopravnog apostola kneza Vladimira, a put do njega danas se zove Ruski put.
- Mariborska katedrala u čast sv. Ivana Krstitelja, sagrađena u XII stoljeću. Njegov zvonik od 57 metara zaštitni je znak jednog od najljepših slovenskih gradova.
