Opis atrakcije
Krstionica, osmougaona crkvena građevina s polukružnom apsidom, postavljena na stepenastom podijumu, sagrađena je u 4.-5. Stoljeću blizu sjevernih vrata Firence u rimsko doba. Savremeni izgled krstionica je dobila u 11.-13. Stoljeću. Godine 1128. bio je prekriven glatkim piramidalnim krovom, fenjer sa stupovima datira iz 1150. godine, a pravokutna propovjedaonica datira iz 1202. godine. Vanjska strana zgrade je obložena zelenim i bijelim mramorom. Svaka strana krstionice ima trostruku podjelu, ukrašenu pilastrima i na vrhu s entablaturom i polukružnim lukovima koji uokviruju prozore.
Bronzane kapije zaslužuju posebnu pažnju. Vrata se nalaze na tri strane Krstionice sv. Ivana Krstitelja: Južna vrata, koje je izradio Andrea Pisano, sa scenama iz života Ivana Krstitelja i sa alegorijama vrlina; Sjeverna vrata Ghibertija s epizodama iz Novog zavjeta, evanđelistima i učiteljima Crkve; Istočna vrata su remek -djelo Ghibertija, s pravom smatrano najpoznatijim. Naručio ih je Ceh trgovaca 1425. godine, podijeljene u deset ploča i reproduciraju scene iz Starog zavjeta. Zbog savršenosti izvedbe, kapije zasluženo nose naziv koji im je dao Michelangelo - "Rajska vrata".
Unutrašnjost Krstionice je dvostrana; donji red sa kolonama; gornji ima pilastre uokvirene dvostrukim prozorima. Površina zidova prekrivena je mramornim mozaicima s geometrijskim uzorcima koji podsjećaju na popločane podove. Među umjetničkim djelima koja se ovdje nalaze posebno je zanimljiva grobnica pape Ivana XXIII. - cijeli pogrebni kompleks koji su izradili vajari Michelozzo i Donatello.
Propovjedaonica je ukrašena prekrasnim mozaicima iz 13. stoljeća, izvedenim istovremeno s mozaicima svoda. Mozaik svoda predstavlja sljedeće: s obje strane velike slike "Krista u slavi" Coppo di Marcovalda nalazi se šest redova scena iz života Ivana Krstitelja, Krista, Josipa, iz Knjige Postanka, Nebeska teokratija s Kristom i serafimima i ukrasnim motivima.
